Zaposlena žena: Umetnost upravljanja vremenom i zdravljem

‘Fight or flight’, kako stres utiče na telo i rezultate

‘Fight or flight’, kako stres utiče na telo i rezultate

Da li si stalno ‘na ivici’? U savremenom načinu života mnoge žene funkcionišu u stanju koje se često naziva „fight or flight“ režim.

To je prirodan odgovor organizma na stres. Problem nastaje onda kada taj režim ne traje kratko, već postane svakodnevno stanje.

Tada telo više ne reaguje na stres. Ono živi u njemu.

Šta je zapravo „fight or flight“ odgovor

„Fight or flight“ je deo autonomnog nervnog sistema i predstavlja brzu reakciju organizma na potencijalnu pretnju.

Kada mozak proceni da postoji opasnost, aktivira se simpatički nervni sistem.

Tada dolazi do

  • ubrzanog rada srca
  • povećanja krvnog pritiska
  • povećanog lučenja adrenalina i kortizola
  • preusmeravanja energije ka mišićima

Ovaj mehanizam je evolutivno bio koristan. Omogućavao je brzu reakciju u opasnim situacijama.

Problem savremenog života

Danas opasnost možda više nije fizička. Ali reakcija tela jeste ista.

Rokovi, obaveze, pritisak, stalna dostupnost, multitasking. Sve to aktivira isti sistem.

Razlika je u tome što nema „završetka“. Nema bega. Nema borbe. Samo stalna aktivacija.

Da li produktivnost dolazi iz stresa

Kratkoročno, da.

Blagi stres može povećati fokus, energiju i brzinu reakcije.To je ono kada „radiš najbolje pod pritiskom“.

Ali dugoročno, stalni stres smanjuje produktivnost.

I onda se dešava

  • pad koncentracije
  • mentalni umor
  • lošije donosimo odluke
  • poveća nam se razdražljivost

Telo ne može konstantno funkcionisati u visokom režimu. Na kraju dolazi do iscrpljenosti.

Signali koje nam telo šalje

Telo retko „pukne“ odjednom. Ono nam pre toga šalje signale, problem je što ih često ignorišemo.

Najčešći signali hroničnog stresa su

  • stalni umor, iako spavaš
  • napetost u vratu i ramenima
  • plitko disanje
  • problemi sa snom
  • želja za brzom hranom ili slatkišima
  • pad motivacije za trening
  • osećaj preopterećenosti

Ovo nisu slučajnosti. To su poruke.

Kako stres utiče na telo i rezultate

Hroničan stres utiče na više sistema u telu. Povećava nam nivo kortizola, što može otežati regulaciju telesne mase.

Usporava oporavak nakon treninga. Povećava želju za hranom i smanjuje kontrolu impulsa.

Smanjuje kvalitet sna. Sve to direktno utiče na rezultate.

Ne zato što „ne radiš dovoljno“. Nego zato što naše telo nema kapacitet da obradi sve što mu daješ.

Šta da uradiš kada prepoznaš signale

Prvi korak je da ih ne ignorišeš.

Drugi korak je da ne pokušavaš da ih „preguraš“.

Rešenje nije još više pritiska.

Rešenje je regulacija.

To znači

  • usporiti tempo kada je potrebno
  • ubaciti lagano kretanje umesto forsiranja
  • raditi vežbe disanja
  • praviti kratke pauze tokom dana
  • postaviti jasne granice

Ne moraš promeniti ceo život. Ali treba promeniti način na koji reaguješ na stres.

Jednostavna vežba za reset

Kada osetiš napetost, uradi sledeće: udahni kroz nos 4 sekunde, pa zadrži dah još 4 sekunde i izdahni polako 6 sekundi.

Ponovi 5 puta.

Ovo šalje signal telu da izađe iz „fight or flight“ režima i pređe u stanje smirenosti.

Sam stres nije problem. Problem je kada postane stalno stanje. Produktivnost ne dolazi iz iscrpljenosti. Ona dolazi iz balansa.

Kada naučiš da prepoznaš signale i reaguješ na njih, telo počinje da radi za tebe, a ne protiv tebe.

Nastavi da čitaš