Životni stil
Skincare rutina i pravilna hidratacija za zdravu i negovanu kožu
Dijastaza stomaka je razmak između levog i desnog pravog trbušnog mišića. Ta dva mišića se prirodno spajaju po sredini stomaka vezivnim tkivom koje se naziva linea alba.
Linea alba nije mišić. Ona je čvrsta, ali elastična struktura koja povezuje dve strane trbušnog zida i omogućava stabilnost trupa.
Tokom trudnoće, naglog povećanja telesne mase ili usled slabog tonusa dubokih mišića, to vezivno tkivo može da se rastegne i istanji. Kada izgubi napetost i čvrstinu, mišići se razdvoje više nego što je optimalno.
Važno je razumeti jednu stvar, dijastaza nije nikakva bolest.
To je funkcionalno stanje trbušnog zida koje zahteva pravilan pristup.

Blagi razmak može postojati i kod žena koje nikada nisu bile trudne. Sam broj prstiju nije jedini kriterijum. Mnogo je važnije kako se trbušni zid ponaša pod opterećenjem.
Ako je tkivo čvrsto, pruža otpor i održava stabilnost pri pokretu, manji razmak ne mora predstavljati problem.
Problem nastaje onda kada:
Dakle, dijastaza stomaka nije samo pitanje širine, već i kvaliteta vezivnog tkiva.
Samopregled može dati orijentaciju, ali ne zamenjuje stručnu procenu.

Lezi na leđa, savij kolena, stopala su ravno na podu.
Jednu ruku stavi iza glave.
Lagano podigni glavu i ramena, kao da radiš mali trbušnjak. Drugom rukom pipaj sredinu stomaka od pupka naviše i naniže.
Ako možeš da uvučeš dva ili više prstiju između mišića, moguće je da postoji dijastaza. Obrati pažnju i na osećaj pod prstima, da li tkivo pruža otpor ili tone i deluje mekano.
Ako pri podizanju vidiš ispupčenje u obliku grebena ili kupole, to može ukazivati na slabiju kontrolu trbušnog zida.
Lezi na leđa sa savijenim kolenima. Opusti stomak i normalno diši.
Lagano pritisni sredinu stomaka bez podizanja glave. Ovaj test daje uvid u stanje vezivnog tkiva u mirovanju.
Kombinacija oba testa daje bolju sliku nego samo jedan.
Dijastaza stomaka nije samo estetsko pitanje.
Trbušni zid je deo našeg centra stabilnosti. On učestvuje u stabilizaciji kičme, kontroli pokreta, disanju i podršci karličnom dnu.
Kada je taj sistem oslabljen, mogu se javiti bolovi u leđima, loše držanje, osećaj nestabilnosti ili pojačan pritisak u stomaku pri naporu.
Ravan stomak nije cilj sam po sebi.
Funkcionalan trbušni zid jeste.
Agresivni trbušnjaci, nagli pokreti i vežbe koje stvaraju veliki unutrašnji pritisak bez kontrole disanja mogu pogoršati stanje.
To ne znači da treba da izbegavaš trening.
To znači da trening mora biti prilagođen.
Prvi korak je učenje pravilnog disanja. Dijafragma, duboki trbušni mišić i karlično dno rade zajedno. Kada se uspostavi koordinacija, trbušni zid postaje stabilniji.
Zatim dolazi postepena aktivacija dubokog trbušnog mišića i kontrolisano jačanje bez naglog povećanja pritiska.
Napredak zahteva strpljenje. Vezivno tkivo se ne regeneriše preko noći.
U Feliju ne krećemo od intenziteta. Krećemo od kontrole. Tek kada centar radi stabilno, gradimo snagu.
Ako imaš izražen bol, osećaj nestabilnosti, značajno ispupčenje ili si nedavno bila trudna, preporučuje se procena fizioterapeuta.
Dijastaza stomaka se ne rešava za sedam dana.
Ali uz pravilan pristup, može se značajno unaprediti.
Jer cilj nije samo ravniji stomak.
Cilj je stabilno, snažno i funkcionalno telo.